Thursday 14 December 2017

PLANINE POPUT STUBOVA

This post is also available in: English, German, Albanian, Arabic, Turkish

Planine se spominju u mnogim kur’anskim ajetima. Jedan od njih je i citirani ajet u kome se planine uspoređuju sa stubovima. Nadnaravnu dimenziju ove usporedbe možemo shvatiti jedino oslanjajući se na geološka otkrića posljednjeg stoljeća. Nevidljivi korijeni planina, ukorijenjeni duboko ispod tla, ponekad dostižu veličinu koja je 10-15 puta veća od vidljivog dijela planine. Tako, naprimjer, planina Everest, najviša tačka na Zemlji, ima visinu od oko 9 km, međutim podzemni korijen ove tačke je oko 125 km. Koliko god je za funkcionalnost stuba bitan dio koji je u zemlju, isto tako je i za planinu od velike važnosti njen podzemni dio.

Zar Zemlju posteljom nismo učinili, i planine stubovima? (78:6-7)

Kako god planine sa kopna imaju svoje podzemne dijelove, isti slučaj je i sa brdima na dnu mora. Među planinama postoje određene razlike s obzirom na njihovo sedimentno ili vulkansko porijeklo, ali uvijek ostaje nepromijenjena činjenica da planine imaju svoj podzemni dio koji, u skladu sa Arhimedovim zakonom, nosi vidljivi dio planine. Postojanje podzemnih dijelova planina bilo je nepoznato sve do prije nekoliko stoljeća, a pogotovo u vrijeme Vjerovjesnika. Ovaj ajet predstavlja još jednu od kur’anskih mudžiza.

FUNKCIJA PLANINA

U naučnim knjigama starijih izdanja možda nećete naići na dijeve u kojima se govori o podzemnim dijelovima planina ili o funkciji planina u stabiliziranju Zemljine kore. Međutim, postoje i knjige u kojima ćemo naići na ta naučna saznanja, a jedna od njih je i The Earth (Zemlja). Autor knjige je Frank Press, predsjednik Akademije nauka i savjetnik bivšeg predsjednik SAD-a, Jimmyja Cartera, o naučnim pitanjima. On planine uspoređuje sa ekserima (wedge like shape), čije je podnožje u dubinama Zemlje. Dr. Press opsežno razmatra funkcije planina i upućuje na njihovu značajnu ulogu u stabiliziranju Zemljine kore. Taj pristup je u potpunom skladu sa kur’anskim navodima od prije 14 stoljeća.

Mi smo po Zemlji nepomične planine razmjestili da ih ona ne potresa… (21:31)

Zemljina kora, inače debela oko 5 km, zapravo, pliva na nekoj vrsti fluida. Međutim, podzemni dijelovi planina znaju biti dugački i po nekoliko desetina kilometara. Prema tome, planine su poput neke vrste stubova pobodenih u dubinu Zemlje. One stabiliziraju Zemljinu koru kao što kolčići pričvršćuju šator za tle.
Prema geološkim nalazima, planine nastaju kao rezultat pomijeranja i sudaranja velikih ploča koji čine Zemljinu koru. Prilikom sudaranja dvaju ploča, otpornija ploča se podvlači pod drugu, koja se pod pritiskom izdiže uvis i stvara planinu. Napredujući ispod Zemlje, donja ploča dolje stvara jedan duboki produžetak, odnosno korijen planine. Tako dolazi do stapanja korijena, koji se proteže ispod površine Zemlje, i vidljivog dijela iznad površine.
Utjecaj planina na osiguranje opće ravnoteže Zemljine kore naziva se izostaza. Značenje riječi izostaza se, u Webster’s New Twentieth Century Dictionaryju (Websterov novi rječnik XX stoljeća), objašnjava kao: ‘ravnoteža između pojedinih dijelova mase Zemaljine kore. U geologiji se pojam spominje u značenju osiguravanja opće ravnoteže Zemaljine kore uz pomoć gravitacione sile.”
Kur’an, koji u vremenu kada su se planine smatrale najobičnijim uzvišenjima, aludira na ulogu planina u osiguranju ravnoteže na Zemlji i na njihov nevidljivi podzemni dio, i tako nas, kako u svim drugim pitanjima, ostavlja zapanjenim.

Leave a Comment