This post is also available in: English, Arabic, Turkish
Kur’anski stav o sedam nebesa može se razumjeti i kao sedam različitih slojeva, sedam dimenzija ili sedam različitih polja gravitacije. Detaljnijom analizom Zemljine atmosfere, koja golim okom promatrana djeluje kao jednostavna i jedinstvena struktura, utvrdit ćemo da to zapravo nije tako.
Onaj koji je međusobno skladnih (u slojevima) sedam nebesa stvorio – ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakav nedostatak? (67:3)
Različitost slojeva atmosfere nije mogla biti poznata u vrijeme Poslanika. Ovu činjenicu nije bilo moguće iznijeti proizvoljno. Kur’an govori o različitim slojevima atmosfere koji su u savršenom međusobnom skladu. Stvaranje zasebnih nivoa i sklad među ovim slojevima prisutan je od mikronivoa atoma do kosmičkog makronivoa. Sjetimo se atoma, u kojem se također susrećemo sa orbitama, slojevima, koje elektroni formiraju oko jezgra. Zanimljivo je to što ovih orbita u atomu može biti maksimalno sedam i što ne postoje atomi sa više od sedam orbita.
Potrebno je skrenuti pažnju na još jednu odliku broja sedam koji u arapskom jeziku u isto vrijeme označava i množinu. Sintagma ”nebo sa sedam slojeva” može se shvatiti kao ”sedam nebesa”, ali i kao ”mnogo nebesa”. Ovaj način upotrebe riječi ”sedam” u arapskom jeziku kroz povijest su elaborirali mnoge egzegete. U 21. ajetu sure ”Lukman” spomenuto je ”sedam mora”, a u 80. ajetu sure ”At-Tawbah” stoji: ”Molio ti oprosta za njih ili ne molio, molio čak i sedamdeset puta, Allah im neće oprostiti!”. Oba ova ajeta potvrđuju činjenicu da se da se brojevi sedam i sedamdeset u arapskom koriste za izražavanje množine. Ovakvu upotrebu broja sedam susrećemo i u Staroj Grčkoj i Rimu.
ATMOSFERSKI SLOJEVI I NJIHOVA ULOGA
Analiziramo li atmosferu, vidjet ćemo da je ona sačinjena od međusobno različitih slojeva, koji život na Zemlji čine mogućim. Nepostojanje bilo kojeg od ovih slojeva prouzročilo bi nestanak života na Zemlji.
Uzvišeni Allah, dž. š., pokazujući Svoju umjetnost u svakom dijelu svemira, čini to i u slojevima koje je stvorio u atmosferi i na to skreće pažnju kur’anskim ajetima. Svaki sloj ispunjava povjereni zadatak, na taj način doprinoseći savršenom funkcioniranju cjeline. To što beživotni atomi u atmosferi služe čovjeku kao neka svjesna bića, rezultat je Allahove milosti prema nama.
Naglašavanje Allahove milosti u citiranom ajetu govori u prilog ove naše konstatacije.
Zemlji najbliži atmosferski sloj je troposfera (1). Debljina ovog sloja se na Zemljinim polovima spušta i do 6 km, a u području ekvatora dostiže visinu do 12 km. Vremenske pojave formiraju se u troposferi, na visini od 3-4 km. 75% atmosferskih plinova nalazi se u ovom sloju. Iznad troposfere je stratosfera (2), koja se uzdiže i do 50 km. Kao treći sloj slijedi ozonosfera (3), koja se spominje još i kao ozonski omotač i zadržava ultra-ljubičaste zrake, koje su smrtonosne za živa bića. Nakon toga slijedi mezosfera (4). Iznad mezosfere je termosfera (5), a iznad slijedi jonosfera (6), koja iznad Zemljine površine dostiže visinu i do 500 km. Ovaj sloj inače odbija radio-talase i čini mogućim komunikaciju na Zemlji. Najviši sloj atmosfere je egzosfera (7) i dostiže visinu do 10.000 km. U ovom sloju je smanjen procenat plina i u stanju je podijeljenosti na jone. Kao što se vidi, atmosferu možemo razmatrati kroz njenih 7 slojeva. Međutim, moguće je da se ovaj broj 7 promijeni, ukoliko određeni istraživači sastave nekoliko od ovih slojeva. Ali, u tom slučaju će se broj 7 iz navedenog ajeta shvatiti kao izraz množine, te u fenomenalnom upozorenju ajeta se neće desiti nikakva promjena. Ovako dvojako tumačenje broja 7 je u skladu sa objašnjenjem o ”sedam slojeva”.
Preciznom analizom Kur’ana, ispostavlja se da u samo jednoj riječi samo jednog ajeta postoji čak nebrojeno mnogo detalja.
U svakom slučaju, reći da je atmosfera načinjena od različitih i međusobno skladnih slojeva bilo je moguće tek posljednjih decenija.
Nivo naučnog znanja u vrijeme objave Kur’ana nije omogućavao raslojavanje atmosfere i njihovo istraživanje. Formulacija ”…i odredio šta će se u svakom nebu nalaziti…” iz 12. ajeta sure ”Fussilat” je, također, postala jasna istraživanjem atmosfere, zahvaljujući kojoj postoje i održavaju se uvjeti života na Zemlji.
Drugi zanimljiv detalj jeste činjenica da se izraz ‘sedam nebesa’ tačno sedam puta spominje u Kur’anu. Ova upozorenja istaknuta su u sljedećim ajetima: 29. ajetu sure ”Al-Baqarah”, 44. ajetu sure ”Al-Isra”’, 86. ajetu sure ”Al-Mu’minun”, 12. ajetu sure ”Fussilat”, 12. ajetu sure ”At-Talaq”, 3. ajetu sure ”Al-Mulk” i 15. ajetu sure ”Nuh”. (U drugom dijelu knjige analizirat ćemo niz matematičkih fenomena u Kur’anu!)
