Wednesday 22 November 2017

FORMIRANJE KOSTIJU I OBLAGANJE KOSTIJU MESOM

This post is also available in: English, German, Albanian, Arabic, Kurdish, Turkish

Embrij je u početku bio u obliku zalogaja mesa bez kostiju. Hrskavičavo tkivo u embriju, kako to i ajet ističe, naknadno počinje okoštavati.

Pa onda kap sjemena ‘alaqom učinimo, zatim od ‘alaqa zalogaj mesa stvorimo, pa od zalogaja mesa kosti napravimo, a onda kosti mesom zaodjenemo… (23:14)
… a pogledaj i kosti – vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblažemo.”… (2:259)

Opet, kao što se kaže u ajetu, nakon okoštavanja formira se mišićno tkivo (meso) i ono obavija kosti. Riječ ”lahm”, koja se spominje u ajetu, koristi se za meso mišića.

Redoslijed ovog formiranja, koji je prije 1400 godina naveden u Kur’anu, nauka do skore prošlosti nije znala. Do tada se mislilo da se kosti i mišići istodobno formiraju. Moderni elektronski mikroskop i mikro-kamere, koje su ulazile u majčin stomak, još jednom su dokazali nepogešivost Kur’anskih navoda.

SAVRŠENO STVARANJE SKELETA

Ajet koji smo citirali iz sure ”Al-Baqara”, prije naglašavanja oblaganja kostiju mišićima, našu pozornost skreće na našu skeletornu strukturu i poziva nas na analizu te strukture. Čitajući ovaj ajet, pored naučnog fenomena u Kur’anu, razmišljajmo o fenomenu Allahovog stvaranja u našem tijelu.
Naš skelet, inžinjerijsko čudo, načinjen je od 206 kostiju različitih veličina, od kojih je svaka skrojena prema našim potrebama. Naš skelet je kula od kostiju koje su međusobno povezane zglobovima i ligamentima; koje su planski i po mjeri izgrađene za naše pokrete kao što su skakanje, trčanje, saginjanje, sjedenje i sl.
U svakom našem pokretu, nesvjesno i bez naprezanja, koristimo skelet; svoj svakodnevni život vodimo zahvaljujući skeletu, koji besprijekorno služi svojoj svrsi. Ilustracije radi, obratite pažnju koliko zglobova korsitimo listajući stranice ove knjige: rame, lakat, ručni zglob i zglobovi prstiju. Kako svaki od tih zglobova lahko i međusobno skladno koristimo. I to apsolutno nesvjesni da koristimo svoj skelet…
Ovom jedinstvenom arhitektonskom zdanju pristupite ako želite inžinjerskim, a ako želite doktorskim pogledom, vidjet ćete kako je vaše znanje nedovoljno naspram ove konstrukcije. Skelet savršeno štiti naše organe, osigurava vezu nervnog i mišićnog sistema i ima presudnu ulogu u realizaciji pokreta tijela. Svaki dio skeleta sebi svojstvene funkcije izvršava na savršen način. Na mjestima gdje je delikatno pomijeranje kostiju, kao što je lobanja i karlična kost, spojevi su statični. Na mjestima, kao što su kukovi ili ramena, gdje su neophodna pomijeranja, spojevi su pokretljivi. Vratni pršljenovi su stvoreni tako da glavi pruža mogućnost da se oko svoje ose može okretati u 180 stepeni. Zahvaljujući tome, da bismo vidjeli gore, dolje, desno i lijevo, dovoljno je samo okrenuti glavu, bez naprezanja i okretanja cijelog tijela. Kosti na mjestima blizu organa, kao što su pluća i srce, kreirane su tako da štite i osigaravaju neometani rad i funkcioniranje ovih organa…
Ono što su za zgradu od betona stubovi, lukovi, isto to za naše tijelo predstavlja skeletni sistem, koji čovjeka drži na nogama. Međutim, ono što će zapanjiti čovjeka koji razmišlja jeste činjenica da skeletni sistem modernih zgrada čini 60-70% ukupne težine zgrade, a ljudski skelet svega oko 15% ukupne težine. A moć izdržljivosti ovog lahkog skeleta je veoma visoka. Naprimjer, butna kost posjeduje kapacitet da, u vertikalnom položaju, može podignuti težinu od jedne tone. Izdržljivost i elastičnost u našim kostima savršeno je objedinjena…
Naš skelet posjeduje precizan sistem podmazivanja. Daleko bi nas odvelo kada bismo ga htjeli detaljno opisati. Svaki zglob u našem tijelu redovno se podmazuje mastima koji sadrže sve što je zglobu potrebno.
Činjenica da je trošenje kičmenih pršljenova, koji se, prilikom svakog našeg pokreta, pomijeraju i prouzoče međusobno trenje, onemogućeno izdržljivim hrskavicama, zvanim diskovi, jeste, isto tako, posebno poglavlje našeg planskog stvaranja.
Čak i ovi podaci fenomenalnog stvaranja, čiji smo jedan veoma mali dio iznijeli, pokazuju na to zašto nam je 259. ajetom sure ”Al-Baqara” (”… a pogledaj i kosti…”) skrenuta pozornost na naš skelet. Ovo savršeno stvaranje započinje kada se od jednog zalogaja mesa naprave kosti. Poslije se stvara mišićni sistem, koji je fantastičan koliko i sistem u cjelini.

Mi čovjeka od smjese sjemena stvaramo da bismo ga na kušnju stavili i činimo da on čuje i vidi. (76:2)

Kako je savršeno to što će smjesa, zvana sperma, jednog dana moći čuti i gledati, smijati se i plakati, praviti različita djela i što će imati umjetničke ukuse! Kako je velika blagodat to što su čovjeku date ove odlike! Kada Kur’an govori da će doći dan kada će smjesa sjemena biti biće koje čuje i vidi, on ne govori da je majstorstvo u smjesi, već u njenom Stvoritelju. Zanimljivo je i to što Kur’an prvo ističe sluh, pa onda vid, pošto se u zametku formira prvo uho, kao organ sluha, a kasnije oči, kao organi vida. (U nizu kur’anskih ajeta zajedno se spominju ”sluh i vid”. U svim tim ajetima na prvom mjestu navodi se sluh, a poslije vid. U 23. sedmici trudnoće upotpunjava se razvoj uha. Što se tiče najosjetljivijeg sloja oka – rožnjače, ona nije potpuno formirana čak ni u 25. sedmici.) Možda Kur’an upozorava na tu činjenicu time što prvo nadovi sluh, pa onda vid. Allah, dž. š., je Onaj koji najbolje zna.

Allah zna šta svaka žena nosi i koliko se materice stežu, a koliko se šire; u Njega sve ima mjeru. (13:8)

Leave a Comment